14 March 2009

Veni, vidi, vici

U našem gradu se napokon otvorilo mjesto koje je razbilo šablon noćnih izlazaka. U kuglani je pokrenut kviz „Edoteka“ koji je postao IN mjesto za mlade i nas ne tako mlade Zeničane. Dobio sam poziv od mog prijatelja, bloggera takođe, da im pojačam ekipu za takmičenje koje se održava svakog četvrtka. H. i ja smo prihvatili poziv jer sam pomislio da je vrijeme da testiram ovu ogromnu površinu koju nosim na ramenima i da dokažem ljudima da sam ja ipak prvak grada u nenaplativim informacijama. Cijelog života slušam bajke o svojoj enciklopedijskoj „pameti“ pa pomislih da nije loše da to probam i materijalizirati na neki način. U bifeu kuglane, gdje se i održava kviz, sam sreo mnogo poznatih faca koji su došli s istim ciljem. Bilo je 19 ekipa koje su imale u prosjeku po šest članova i svi su morali odgovarati na 40 pitanja podijeljenih u četiri oblasti. Tu večer su bile oblasti: geografija, crtani filmovi i stripovi, opće znanje i sport. Kao što se vidi iz naslova mi pobijedismo, doduše dijelili smo prvo mjesto ali pobjedi se ne gleda u zube. U gradu gdje su IN kafići u kojima trešti narodna muzika i gdje dominira papanluk ovaj vid zabave mi djeluje kao pravo osvježenje.

Pri povratku kući sreo sam skupinu ljudi koji su postavljali jumbo plakate za koncert Dine Dervišhalidovića „Merlina“ kojim bi se trebala otvoriti naša sportska dvorana koja je dobila originalan naziv - Arena. Taj Skadar na Bojani koji se počeo graditi u osamdesetim godinama prošlog stoljeća je izgleda napokon gotov. Tek sad pri kraju radova saznali smo da naš ponos nema adekvatnu visinu za postavljanje centralnog semafora kako je prvobitno bilo planirano nego će imati lcd displeje u uglovima dvorane. Sve dvorane građene u posljednje vrijeme (a gradilo ih se mnogo) imaju u prosjeku visinu od preko dvadeset metara samo naš vajni arhitekta Turkić nije to znao pa nam je napravio dvoranu visine 12 metara. Mislim da će se jedino gimnastika moći održavati bez nekih većih problema u toj dvorani jer nije mi poznato da neko ima odraz veći od deset metara pa da je u opasnosti od udaranja u svod dvorane.

Samo otvaranje je bilo planirano da izvede Zdravko Čolić što je bilo prihvaćeno sa ogromnim oduševljenjem a isto je naglo splasnulo kada su čuli da „paša sarajevski“ uskače umjesto vječitog mladića. Meni nije jasno kome je pala ta ideja na pamet ali mi je bar razbilo dilemu da li ću ići na otvaranje. Mogli bi me samo mrtvog odvesti da slušam Merlin. Još od samog rata i one njegove pjesme „Gdje si bio ti kad je bilo najteže?“ koja je vrhunac licemjerja obzirom da je snimana u Njemačkoj ja osjećam jednu ogromnu odbojnost prema tom kvaziumjetniku. Da ne pričamo o horu djece koja pjeva kako Mujo ima dobru ćunu ... Tip je stvarno papak beskonačni.

Iz nekih izvora bliskih opštini sam doznao da nisu htjeli da dovedu Čolu jer je njegov menadžer tražio 50 hiljada maraka za koncert. Nešto kontam u sebi, da li će i ovaj frfljavi pjevač dobiti manje? Ja i nisam neki obožavatelj opusa Zdravka Čolića ali moram reći da je on Pavarotti za Dinu. Ako je istina da u dvoranu prilikom koncerta može stati 6-7 hiljada ljudi onda su mogli komotno staviti kartu od deset maraka i prodali bi je za sat vremena. Bilo bi bar 80 posto žena koje bi odmah kupile kartu. Ovako nema nam druge nego uz prvi behar na granama drveća po Kamberoviću slušati k'o fol rokera Dinu kako pjeva „Bosnom behar probeharao“.

Doduše, kako ko, ja ga neću slušati ni kada bi oni meni dali deset maraka.

8 comments:

  1. Poz,

    Prvo ti si nam ovdje pisao kako treba koristiti domace, ok o ukusima se ne raspravlja sad je Merlin na nisanu. Nadam se da je bilo ko drugi opet bi bilo isto nasem narodu nikad ugodit.

    Nelle

    ReplyDelete
  2. U pravu si - kupujmo domaće.
    Samo ima jedan problem, meni je i Čola domaći. Taj se čovjek oduvijek izjašnjavao kao Sarajlija koji živi u Beogradu. Uz put budi rečeno ja sam napisao da ja neću ići na koncert i sve što sam rekao rekao sam u svoje ime. A da tebi i onima koji vole Dinu bude lakše - koncert je uveliko rasprodan.

    poštovanje Damir Vučak Blentoven

    ReplyDelete
  3. pravo se radujem da samlinkovan na ovaj blog...
    postovanje damire...

    skusho

    ReplyDelete
  4. E moj Blentoven!

    Moj komentar će biti usmjeren na evo ovaj koncert. Zaista nemam ništa protiv Merlina, ali on isključivo mora zahvaliti ratnom momentu, kada je bio ispucan na planet Popularnost. OK. Budi popularan i radi svoj posao.

    Koncert...hm...dovođenjem Merlina ne da su gradski oci ofalili nego su potvrdili svoju nemoć i nesposobnost već u startu... A ha! Biti ću zločest...Nek je naš, "zelen", i nek' ga narod voli. Sve ostalo je neisplativo. Da! Koncert je taj koji je rasprodan i potvrđuje njihovu tezu, kako se Merlin isplati uz malo para. OK. Respect. Samo Blentovenu...tebe, mene i vjerujem mnogo onih, koji bi želili na otvorenju imati nešto puno bolje, jer smo Zeničani to zaslužili...

    Kakvo otvorenje takva i dvorana.

    No, neću zamjeriti njihovom izboru. Samo se bojim, da to ne bude ono "najbolje"!!!

    ReplyDelete
  5. Priča se po gradu da će Dino dobiti 100.000 KM za ovaj koncert! Zna li neko da li je to tačno?
    Inače neću gledati koncert - fuj!

    ReplyDelete
  6. "Nije sreća para puna vreća", zato i Dino neće uzeti vreću para za ovaj koncert.
    Uzeće tri vreće para i crknuće nam od smijeha.
    Zašto dino ne napravi klasični koncert na komercijalnoj osnovi, znači. neka plati dvoranu, marketing i neka uzme pare od karti, a ne da mi njemu plaćamo za otvorenje naše dvorane, koja, uzgred rečeno, za sve ostale košta 10.000 KM/dan, bez razglasa. Baš afirmativno za zeničku kulturnu scenu.

    E.

    ReplyDelete
  7. ...postaju vrlo dobri komentar na Damirovoj stranici,sto je iznenadujuce za Ze blogere, a ovaj komentar od Mr.E- je vise nego na mjestu!Bas si ubo u sridu,kapa dole!Tragedija je sto da danas u nasoj Ze;ne manjka supernaturalnih pojava pa takav je slucaj i sa cirkusantima ili ti estradom?!Pa kako bi oni,sto ih nevidis,vladajuci zenicki "kompozitori" klepali pare da narodne teferice ne organizuju bas na takav bizaran nacin?!Narod placa(Cevabdzije,pijacari,pitari)a oni i njihovi licni muzikanti djele paretine bez da ih bilo ko moze kontrolisati!Isti je slucaj i sa"cuvenim" Novogodisnjim koncertima u BNP,izlozbama koje se organizuju u novootvorenom muzeju(sto je van pameti),Zenickim proljecem pa i loptarskim klubom Celik koji takode postoji,djeluje totalno van trzisnih zakona! Sve dok su ovi danasnji Ze "maestri" na vlasti,cinimi se da ce jos dugo biti,koji su upetljani u te prevare,koji zive od istih,desavace se takve apsurdne pojave.Jedina je pozitivna strana u citavoj ovoj diskusiji;sto jos vijek ima trezvenih individua(jedan od njih si ti Mr.E) u nasoj Ze pa barem "konta stvari" a vjeruj te mi da ce morati doce i to vrijeme da ce te ih morati javno prozivati,mjenjati ih jer tako stvarno vise ne ide!
    Pozdrav mom Vucku i pametnim,realnim,probudenim Zenicanima...

    ReplyDelete
  8. Hvala na komplimetima za E. i Vucka. Uzvracam iste, i dajem jedan tekst na istu temu u prilog, iz jedne dobre knizice:

    Najznačajnija privredna grana u SFRJ je novokomponovana narodna muzika (NNM).

    Ovaj industrijski konglomerat zapošljava ogroman broj različitih talenata i znanja, među kojima se izdvajaju likovi koje zovu "menadžeri" i koji nadgledaju i kontrolišu proces proizvodnje i sticanja materijalnih dobara.

    Neposredni proizvođači NNM su pjevačice, pjevaljke, pjevači i muzički orkestri. Oni svoju djelatnost obavljaju u ugostiteljskim objektima, na sportskim stadionima i u sportskim dvoranama, a i u klubovima iseljenika. Zbog ovog posljednjeg, NNM je i značajna izvozna grana jugoslovenske privrede.

    NNM u muzičkom smislu predstavlja parafrazu folklornog stvaralaštva stanovnika jugoistočne i centralne SFRJ (posebno Seldžuka i Talibana). Izvodi se na tradicionalnim narodnim instrumentima (Dallape, Yamaha, Fender-Stratocaster).

    Pored očuvanja muzičke baštine, NNM je posebno značajna zbog svojih misaonih dometa i poetskih vrijednosti svojih tekstova. U tematskom pogledu, autori NNM veliku pažnju posvećuju fundamentalnim metafizičkim pitanjima, posebno problemu teodicije ("Šta sam bogu zgriješila", "Zašto majko tako patim"), ali ne zapostavljaju ni pojedinačne nauke i naučne discipline, npr. komparativnu sociologiju ("Moje selo ljepše od Pariza") ili psihijatriju ("Ala bi se šicikala, al mi neda nana").

    Što se poetike tiče, iako se NNM bazira na tradicionalnom stihu i stilskim figurama, pojedini autori pribjegavaju avangardnijim izrazima, u rasponu od nadrealizma ("Suzama sam lijepio tapete") do dadaizma ("Op, cvrc, grok").

    Krajem 80-tih godina prošloga vijeka dolazi do okupljanja heterogenih pravaca i različitih škola mišljenja unutar NNM, te njihove institucionalizacije u jedinstven ideološki pokret. NNM je izvršila veliki uticaj na javno mnenje i opšte stanje duha u zemlji, u kolaboraciji sa drugim značajnim kulturnim institucijama poput SANU i UKS.

    E.

    ReplyDelete